Hramadstva

Pratasievič i bataljon «Azoŭ»: što viadoma?

Prałukašenkaŭskija kanały pačali publikavać fatahrafii, mierkavana, z telefona Pratasieviča, dzie toj u kamuflažy, sa zbrojaj u rukach i šaŭronam «Azova» na rukavie.

Fota, źlitaje ŭ telehram biełaruskimi orhanami biaśpieki

Vyjaviłasia, što toje ž samaje fota, ale z zabluranym tvaram, užo publikavałasia ŭ internecie — u 2015-m hodzie ananimny bajec «Taktyčnaj hrupy «Biełaruś» raskazvaŭ u intervju «Radyjo Svaboda» pra toje, jak słužyć va Ukrainie. Vychodzić, heta byŭ Pratasievič.

U intervju bajec z pazyŭnym «Kim» raskazvaŭ, što byŭ paranieny pad Šyrokinam: «Padčas źmieny pazicyi na pravym fłanhu pieradavoj linii ŭ pasiołku Šyrokina trapiŭ pad ahoń minamiotnaj batarei praciŭnika, u vyniku čaho atrymaŭ askiepkavaje ranieńnie hrudnoj kletki i kantuziju. […] Tut ja ŭžo praktyčna hod. Ciapier słužu ŭ Maryupali». 

Fota z sajta Radyjo Svaboda za 2015 hod

Imavierna, upieršyniu adkryta infarmacyja pra Ukrainu prahučała ŭ siužecie Juryja Dudzia pra redakcyju «zabaronienaha» telehram-kanała. 

Tam Pratasievič skazaŭ litaralna nastupnaje: «Kali ja viarnuŭsia z vajny va Ukrainie, ja zrazumieŭ prostuju reč: ja jašče raz pajedu z zadavalnieńniem pracavać u vajennyja kanflikty, bo ludziam treba pakazvać rečy, jakich nikoli nie pavinna być». 

Potym baćka Pratasieviča paćviardžaŭ, što syn byŭ u «Azovie». 

«Sprava na syna zavodziłasia jašče ŭ 2014-m hodzie, kali jon byŭ na Danbasie i vajavaŭ na baku ŭkrainskaha vojska», — kazaŭ baćka Ramana. Ale potym źmianiŭ pazicyju i skazaŭ, što jamu nieviadoma ab tym, kab syn vajavaŭ. 

Kolišni kiraŭnik «Azova» Andrej Bilecki paćvierdziŭ, što Pratasievič u ich šerahach byŭ, ale «jaho zbrojaj było piaro».

Praŭda, niezrazumieła, dla jakich ŚMI jon pisaŭ teksty. 

Ale voś što ŭdałosia daviedacca «Našaj Nivie» sa spasyłkaj na bajcoŭ «Azova» taho času.

Ludzi kažuć, što tady, kali Pratasievič da ich dałučyŭsia, na front aby-kaho ŭžo nie adpraŭlali. U bataljona byli dźvie trenirovačnyja bazy, adna ŭ Kijevie, druhaja va Urzufie pad Maryupalem. Kab trapić na front, treba było prajści vučebku i zarekamiendavać siabie.

«Ja pryhadvaju jaho va Urzufie. Byŭ taki chłopiec, małady. Bilecki jamu nie daviaraŭ. Tamu što kali jon pryjechaŭ, pačaŭ z taho, što «a dzie tut inšyja biełarusy? Davajcie znajomicca». Ludzi heta ŭspryniali tak, što jon źbiraje infarmacyju. Tamu davieru asablivaha nie było, i da apieracyj jaho nie pryciahvali. Jon pakruciŭsia ŭ vučebcy, pafotkaŭsia sa zbrojaj na palihonie, i imavierna, zrazumieŭ, što ŭ kalektyŭ nie ŭvaljecca, tamu źjechaŭ. Ci vajavaŭ jon? Dumaju, što kali i vajavaŭ, to nie ŭ składzie «Azova», — raskazaŭ «Našaj Nivie» bajec tych časoŭ. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Dzieci sa mnoj». Žurnalisty dazvanilisia da byłoha muža Anžaliki Mielnikavaj i spytali, dzie moža być śpikierka KR23

«Dzieci sa mnoj». Žurnalisty dazvanilisia da byłoha muža Anžaliki Mielnikavaj i spytali, dzie moža być śpikierka KR

Usie naviny →
Usie naviny

Stała viadoma, jak zatrymali byłoha kalinoŭca Maksima Ralko7

Aviečkin pabiŭ rekord Hrecki pa hałach za karjeru ŭ NCHŁ5

U Biełaruś sprabavali ŭvieźci najbujniejšuju ŭ historyi krainy partyju vybuchoŭki — 580 kh20

Udava Hienadzia Karpienki, raptoŭna pamierłaha kankurenta Łukašenki, zhadała, što adbyvałasia paśla śmierci muža14

U niaviestki Łukašenki novy prajekt. Pradziusar — Hanna Łukašenka, aŭtar scenaryja — Hanna Siałuk18

U Buchienvaldzie prajšła cyrymonija ŭ honar 80-hodździa vyzvaleńnia — bieź biełaruskich i rasijskich dypłamataŭ3

Čakajecie ciapła? Nastupny tydzień nie paraduje2

Chłuśnia i reputacyja anłajn. Sučasny amierykanski biestsieler vyjšaŭ pa-biełarusku6

Namieśnik ministra infarmacyi vykazaŭsia pra zabaronienyja knihi10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Dzieci sa mnoj». Žurnalisty dazvanilisia da byłoha muža Anžaliki Mielnikavaj i spytali, dzie moža być śpikierka KR23

«Dzieci sa mnoj». Žurnalisty dazvanilisia da byłoha muža Anžaliki Mielnikavaj i spytali, dzie moža być śpikierka KR

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić